Sajt Jevreja i prijatelja iz celog sveta
 
Novosti
Posebno za posetioce Jevreji.com
Most
Bilten Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izrael
Prošireno elektronsko izdanje
DOBRO DOŠLI
na vaš i naš sajt
Urednik sajta: Milan Fogel
Uporno pokušavamo da se prebrojimo: Koliko ima Jevreja na svetu? Odgovor nije nimalo lak. Procenjuje se da Jevreja ima između 13 i 17 miliona. Zašto je toliki problem da tačno znamo koliko nas ima? Razloga ima više. Prvi problem je definicija Jevrejina. Po halaha – verskim propisima, Jevrejin je samo onaj koga je rodila majka Jevrejka. Danas u većini zemalja sveta čovek može slobodno da se opredeli kojoj naciji pripada, ali to ne važi za Jevreje u Izraelu i nekim još uvek zatvorenim jevrejskim zajednicama u svetu. No, baš to, pravo na opredeljenje i tradicionalni običaji u pojedinim sredinama stvaraju zabunu i kod onoga ko se opredeljuje i kod onog ko sebi daje za pravo da određuje kriterijume za nacionalnu pripadnost. U Srbiji, Rusiji i mnogim drugim zemljama doskora se pripadnost naciji određivala po ocu. Znači, u Srbiji ili Rusiji, ako vam je (samo) otac Jevrejin i vi ste Jevrejin. U Izraelu, vi pripadate naciji kojoj i vaša majka. Znači, ako je majka Srpkinja, a otac Jevrejin, vi ste u Srbiji Jevrejin, a u prapostojbini izraelskih praotaca bićete Srbin! Još interesantniju situaciju imamo kad je majka Jevrejka, a otac, nekim slučajem, musliman. Po halaha dete je Jevrejin, sa očevim muslimanskim prezimenom?! Drugi problem da saznamo koliko nas ima je asimilacija u zemljama gde su ostali Jevreji posle Drugog svetskog rata. Da ne bude zabune, asimilacija je kroz hiljadugodišnju istoriju jevrejskog naroda uvek bila velik problem, ali, posle nacističkog pogroma, za one Jevreje koji se nisu iselili u Izrael, ostala je velika dilema: Da li se asimilovati, jer će se možda pojaviti neki novi Hitler, ili sačuvati jevrejsku veru. Ako se pojavi neki novi Hitler, onome ko je, na primer, uzeo prezime većinskog naroda, i misli da je tako rešio problem, to ništa neće pomoći. Možda će mu biti lakše u svakodnevnoj komunikaciji sa okolinom, ali svoje poreklo nikada neće moći da sakrije. S druge strane, stvaranjem moderne države Izrael, Jevreji u celom svetu dobili su moćnog zaštitnika. Izrael neće birati sredstva da zaštiti svoj narod od nekog novog Hitlera, bez obzira gde se Jevreji nalazili. Tema za razmišljanje ima dosta: Zašto je toliko teško napraviti Gjur – konverziju u jevrejsku veru; da li je Jevrejin nacionalno ili versko opredeljenje, jer Jevreja ima bele, žute, crne boje sa nijansama, očigledno sa različitim genetskim poreklom; dok ovo pišem oglasila se sirena za uzbunu, palestinska raketa je pala u blizini, da li zato treba proglasiti cionizam prevaziđenim pokretom, ako jeste, koji su razlozi da se Jevreji i danas useljavaju u Izrael? Verovatno se pitate da li je baš ova tema trebalo da bude u urednikovom uvodnom obraćanju? I jeste i nije. Jeste, zato što želimo da se što više Jevreja okupi oko ovog sajta. Možda i nije, zato što ne želimo da se sa ovim sajtom zatvorimo u elektronski geto. Ovo je sajt Jevreja i naših prijatelja širom sveta. Pišite o svemu što biste želeli da pročitate na našem i vašem sajtu. Pišite o vašim porodicama, pošaljite nam slike. Sve ćemo objavljivati osim antisemitskih priloga. Objavljivaćemo priloge iz kulture, sporta, na sajtu ćete moći da čitate jevrejske viceve i anegdote, politikom ćemo se najmanje baviti jer su nam uvek na umu reči zemunskog rabina Alkalaja: Lakše je pomiriti dve države, nego dva Jevrejina, a mi dodajemo, zbog politike se najlakše posvađamo. Da ne zaboravim, molim za malo strpljenja, sajt je ranije pušten u "pogon" zato da bismo objavili prošireno elektronsko izdanje Mosta broj 1/2010. godine, Bilten Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izrael.
Hvala na razumevanju.
Galerije
Linkovi